Podvodni dron veličine podmornice, dug 43 metra i s dometom od 18.500 km: Američka obala više nije sigurna

Dva takva plovila trenutačno prolaze morska ispitivanja u Južnom kineskom moru. Svako je dugo približno 45 metara, što ih svrstava u istu kategoriju kao dizelske podmornice s posadom, a riječ je o najvećim besposadnim podvodnim vozilima ikad izrađenima. Procijenjeni domet iznosi 10.000 nautičkih milja (18.500 kilometara), dovoljno da dosegnu američku obalu.

Američki obrambeni analitičari već spominju Seattle, Oakland, Los Angeles i Panamski kanal kao moguće ciljeve koje bi ovi sustavi jednog dana mogli ugroziti. Kineski znanstvenik koji vodi program tvrdi da to nije njihova namjena.

Dronovi veličine podmornice

Pomorski analitičar H. I. Sutton godinama prati kineski razvoj podvodnih dronova, a njegovi izvještaji čine temelj većine javno dostupnih informacija o tim plovilima. Prema njegovoj analizi za Naval News, dva prototipa testiraju se u strogoj tajnosti, skrivena unutar specijaliziranih plutajućih dokova u blizini luke Gangmen, zapadno od pomorske baze Sanya na otoku Hainanu.

Takva razina tajnosti sama po sebi nešto govori. Kineska brodogradilišta obično žele pokazati svoje eksperimentalne projekte kako bi potaknula buduće izvozne narudžbe. Ovi projekti, međutim, ostaju skriveni od javnosti.

Njihova veličina ključna je značajka. Izrada tako velikog podvodnog drona skupa je, zahtijeva puno vremena i složeno održavanje, pa konstrukcija mora donositi značajne prednosti. Glavna prednost je domet.

Vjeruje se da su dronovi dizelsko-električni, s dizelskim generatorom i velikim paketom litij-željezo-fosfatnih baterija koje zauzimaju prostor predviđen za posadu. Sutton procjenjuje da mogu prijeći oko 7.000 nautičkih milja (gotovo 13.000 kilometara) koristeći dizelski pogon te dodatnih 3.000 nautičkih milja (5.500 kilometara) potpuno uronjeni samo na baterije. To je približno šest puta više od mogućnosti klasične dizelsko-električne podmornice pod vodom.

Upravo je ta podvodna izdržljivost najvažnija jer omogućuje plovilu da neprimjetno prođe kroz protupodmorničke obrambene sustave između Kine i otvorenog Pacifika.

Što ima SAD?

Model na kojem se temelje ove procjene predviđen je za nošenje torpeda i pomorskih mina, a mogao bi prevoziti i manje podvodne dronove u vlastitom teretnom prostoru.

Američka mornarica raspolaže platformom Boeing Orca, dugom 15,5 metara, koja s modularnim teretnim odjeljkom doseže 26 metara. Njezin operativni domet iznosi 6.500 nautičkih milja (12.000 kilometara).

Kineski XXLUUV sustavi veći su od toga te su, prema Suttonu, uvjerljivo najveći podvodni dronovi na svijetu. Američki analitičar navodi da nijedna druga država trenutno ne raspoređuje niti razvija usporediv sustav.

Osam manjih sustava

XXLUUV program predstavlja najnoviji i najtajniji dio kineskog razvoja. Tijekom vojne parade 3. rujna 2025. u Pekingu, povodom 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata, Kina je predstavila osam velikih besposadnih podvodnih vozila.

Među njima je bilo pet minopolagača AJX002 i tri veća sustava HSU100, od kojih je jedan služio kao pričuva. Riječ je o dronovima cilindričnog oblika, dugima između 18 i 20 metara.

HSU100 opremljen je uvlačivim jarbolima za obavještajne i izviđačke zadaće, dok je AJX002 službeno predstavljen kao sustav namijenjen polaganju mina.

Sutton ističe da druge mornarice trenutačno nemaju ni približno sličan broj velikih podvodnih dronova.

Posebno je zanimljiva brzina razvoja. Kada je Kina 2019. predstavila HSU001, podvodni dron dug svega pet metara, izgledalo je kao da zaostaje za zapadnim mornaricama. Samo šest godina kasnije situacija se potpuno promijenila, a taj rani model danas djeluje poput igračke u usporedbi s novim sustavima.

Činjenica da se dva konkurentska XXLUUV dizajna dužine 45 metara istodobno testiraju u istoj luci sugerira da je riječ o ozbiljnom programu nabave kojem je cilj odabrati pobjednički model za serijsku proizvodnju.

Što zabrinjava američke planere?

XXLUUV sustavi Kini pružaju mogućnost relativno niskorizičnog pritiska na američku zapadnu obalu u slučaju sukoba. Besposadno plovilo može se poslati na dugotrajnu misiju preko Pacifika radi blokade luke ili važnog pomorskog prolaza bez rizika za ljudske živote.

Kineske nuklearne podmornice teoretski imaju potreban domet, ali su previše vrijedne i potrebne za druge zadaće. Flota relativno jeftinih i potencijalno potrošnih dronova značajno mijenja takvu računicu.

Još veća zabrinutost odnosi se na područje bliže Kini. Izvješće Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz 2024. navodi da bi tajno postavljanje mina oko tajvanskih luka moglo biti ključno za pokušaj izolacije otoka. Minopolagači AJX002 razvijeni su upravo za takve zadaće.

Postoji i mogućnost djelovanja na morskom dnu. Takvi sustavi mogli bi se koristiti za oštećivanje ili manipulaciju podmorskim optičkim kabelima koji prenose velik dio svjetskog internetskog prometa.

Kinesko objašnjenje

Yan Zheping, vodeći kineski stručnjak za podmornice i direktor programa besposadnih sustava na Sveučilištu u Harbinu, prvi je put javno objasnio svrhu projekta u znanstvenom radu objavljenom u časopisu Chinese Journal of Ship Research.

Prema njegovim riječima, veliki podvodni dronovi prvenstveno su namijenjeni regionalnoj sigurnosti, obrambenom izviđanju uz obalu te civilnim zadaćama poput znanstvenih istraživanja i praćenja okoliša.

No, čak i ako se promatraju kao potencijalna prijetnja, scenarij napada na američku zapadnu obalu ima ozbiljna ograničenja. Podvodni dron koji polako prelazi Pacifik mogao bi putovati danima ili čak tjednima prije dolaska do cilja.

Kina već raspolaže interkontinentalnim balističkim projektilom DF-41 koji, prema dostupnim procjenama, može dosegnuti američko kopno za oko 30 minuta. Zbog toga su podvodni dronovi mnogo prikladniji za postavljanje mina, nadzor i ograničavanje pomorskog prometa unutar određenih područja nego za izvođenje brzih napada.

Sposobnost je stvarna i predstavlja novi element u vojnoj ravnoteži na Pacifiku. No pitanje stvarne namjene i dalje ostaje otvoreno.